Dalmatinska zagora

Iako većinu ljudi riječ Dalmacija najprije podsjeti na prekrasnu obalu, divne plaže i Jadransko more, velik dio Dalmacije često ostaje zanemaren među turistima, pa i među Hrvatima. Riječ je o povijesno bogatoj, prirodno raznolikoj i zanimljivoj Dalmatinskoj zagori.

Naziv Zagora, u značenju ‘iza gora’, obuhvaća kontinentalni dio Dalmacije koji od obale odvajaju planinski lanci Kozjaka, Mosora, Dinare, Biokova i Rilića. Krajolik i priroda ovoga područja pretežno su krški i prilično suhi. Zbog toga su se kultura i povijest ovoga kraja razvijale ponešto drukčije od mediteranskog načina života na obali i otocima. Stanovništvo se u prošlosti uvelike oslanjalo na stočarstvo i poljoprivredu.

Povijest ovoga kraja seže u antičko doba i do ilirskih Delmata, po kojima je Dalmacija dobila ime, preko srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva pa sve do kasnije osmanske vlasti. Regija je proživjela burna vremena, a tragovi povijesti i danas su vidljivi u brojnim ruševinama starih utvrda, mostova i crkava razasutih krajolikom.

Među najvećim privlačnostima Zagore brojne su planinarske staze po planinama i brdima, riječni kanjoni, potoci, slapovi i krajolik u cjelini. Sve to Dalmatinsku zagoru čini idealnim mjestom za aktivan odmor.